Latest topics
Online
Ukupno je: 3 korisnika/ca online; 0 registriranih, 0 skrivenih i 3 gostiju. /
Najviše korisnika/ca istovremeno online bilo je: 34, dana uto oľu 02, 2010 12:57 am.
TV Program
Statistics
Registriranih korisnika/ca: 28.Najnoviji/a registrirani/a korisnik/ca: meggirly.
Ukupno postova: 286. in 156 subjects
Novosti
Login
Fotoaparati
2 posters
Stranica 1 / 1.
Fotoaparati
"Camera obscura" (lat. "mračna komora" ili "zamračena prostorija") je kutija (svjetlonepropusna opna bilo kakvog oblika) čije unutrašnje plohe ne dopuštaju odraz svjetlosnih zraka (moraju biti obojene crnom mat bojom ili još bolje, prekrivene crnim filcom). Na stijenki kutije izbušena je rup(ic)a. Kroz taj sitan otvor ("mlaznicu svjetla") svjetlosne zrake izvana, ulaze u mračnu komoru i projiciraju sliku motiva pred kamerom po čitavoj unutrašnjosti komore. Ukoliko se u mračnu komoru stavi fotoosjetljiva ploha, tj. list materijala koji je osjetljiv na svjetlo, a koji može biti kemijski (npr. "fotografski film" ili "foto papir") ili digitalni ("senzor"), može se napraviti snimka motiva.
-kontinuirana dubinska oštrina (svi detalji motiva su podjednako oštri bez obzira na udaljenost motiva od kamere ili projekcionog zaslona od rupe-objektiva)
-kompresija vremena (pokretni detalji motiva ostaju ili potpuno nesnimljeni ili pak zabilježeni tek kao nakupina svjetlosnih titraja, zbog dužine trajanja ekspozicije jer kroz rup(ic)u-objektiv prolazi veoma malo svjetlosti, a nepokretni detalji ostaju jasno zabilježeni)
-širok raspon kadra ("kuteva snimanja" koji ovise o formantu na koji se snima i udaljenosti rupe od formata na koji se snima mogu biti veoma široki)
-egzaktna perspektivna projekcija (kada se motiv snima na potpuno ravnu fotoosjetljivu plohu)
-potpuna propusnost svjetlosti svih valnih dužina (rupa-objektiv mračne komore propušta i one valne dužine svjetlosti koje ne prolaze kroz staklo, npr. ultraljubičasti dio spektra)
Mračna komora osnova je za sve današnje kamere (foto aparate, kino, video, ili digaitalne kamere) štoviše, ona postoji u svim suvremenim kamerama, a predstavlja prostor između objektiva (otvora sa sustavom leća, kojim je zamijenjena rupica) i fotoosjetljive plohe na koju se snima. Plohe tog prostora suvremenih kamera ne smiju održavati svjetlosne zrake.
Skup leća (objektiv) fokusira (izoštrava) projekciju motiva na plohu snimanja, kao uvećavanu ili smanjenu sliku motiva pred objektivom.
Osim ovog, postoje i drugi načini kako se mogu dobiti fotografske slike, kao fotogrami ili rayografije (prema fotografu Man Rayu, koji je često koristio tu metodu ) ili fotokopije (xerografije). Rayografija se radi tako da se u tamnoj komori (zamračenoj sobi) direktno na fotoosjetljivi sloj kao motiv stave neki predmeti, a zatim osvijetle pa sliku tvore sjene motiva kao i odrazi svjetla s motiva.
Većina fotografskih aparata ima mogućnost podešavanja sljedećih vrijednosti:
* fokus (kojim se izoštrava projekcija motiva što je na nekoj udaljenosti od objektiva),
* blenda (otvorenost objektiva, što je veći otvor blende na fotoosjetljivi sloj pada više svjetla)
* ekspozicija (trajanje propuštanja svjetla kroz objektiv, što je dulja ekspozicija na film pada više svjetla).
Osim toga, fotograf može odabrati:
* objektive raznih žarišnnih duljina (ovisno o tome kakvo uvećanje motiva se želi dobiti na snimci) i
* filmove različite osjetljivosti (kojom je određena količina svjetla potrebnog da bi neki motiv bio snimljen dovoljno osvjetljeno).
Jeftini aparati nemaju mogućnost mijenjanja (nekih ili svih) navedenih vrijednosti, a oni obični automatski (tzv. "idiot-kamere") ugrađenim mikroprocesorom sami procjenjuju najbolju kombinaciju traženih vrijednosti za uspješnu snimku.
Motiv je dobro "fokusiran" ako se na snimci vidi jasno (tj. "oštro" sa što više detalja). Ako je motiv dalji ili bliži od podešene udaljenosti snimanja on postaje mutniji ("neoštar") i razgovjetno je vidljivo sve manje njegovih detalja. Radi se o dubinskoj oštrini snimke. Ako je "fokusiran" motiv u prednjem planu, tada će pozadina motiva motiva biti neoštra (i obrnuto, "fokusiranom" pozadinom dobit ćemo neoštru snimku motiva u prednjem planu). Ako se želi dobiti oštru snimku motiva u prednjem i stražnjem planu tada treba smanjiti otvor blende, no tada treba produžiti i trajanje ekspozicije proporcionalno smanjenju otvora blende. Ove vrijednosti su međusobno zavisne, a kod boljih fotoaparata automatski se usklađuju. Treba međutim napomenuti da će dinamički (pokretni) motivi produženjem trajanja ekspozicije biti snimljeni u pomaku ("razmazano").
skinuto sa Wikipedija
-kontinuirana dubinska oštrina (svi detalji motiva su podjednako oštri bez obzira na udaljenost motiva od kamere ili projekcionog zaslona od rupe-objektiva)
-kompresija vremena (pokretni detalji motiva ostaju ili potpuno nesnimljeni ili pak zabilježeni tek kao nakupina svjetlosnih titraja, zbog dužine trajanja ekspozicije jer kroz rup(ic)u-objektiv prolazi veoma malo svjetlosti, a nepokretni detalji ostaju jasno zabilježeni)
-širok raspon kadra ("kuteva snimanja" koji ovise o formantu na koji se snima i udaljenosti rupe od formata na koji se snima mogu biti veoma široki)
-egzaktna perspektivna projekcija (kada se motiv snima na potpuno ravnu fotoosjetljivu plohu)
-potpuna propusnost svjetlosti svih valnih dužina (rupa-objektiv mračne komore propušta i one valne dužine svjetlosti koje ne prolaze kroz staklo, npr. ultraljubičasti dio spektra)
Mračna komora osnova je za sve današnje kamere (foto aparate, kino, video, ili digaitalne kamere) štoviše, ona postoji u svim suvremenim kamerama, a predstavlja prostor između objektiva (otvora sa sustavom leća, kojim je zamijenjena rupica) i fotoosjetljive plohe na koju se snima. Plohe tog prostora suvremenih kamera ne smiju održavati svjetlosne zrake.
Skup leća (objektiv) fokusira (izoštrava) projekciju motiva na plohu snimanja, kao uvećavanu ili smanjenu sliku motiva pred objektivom.
Osim ovog, postoje i drugi načini kako se mogu dobiti fotografske slike, kao fotogrami ili rayografije (prema fotografu Man Rayu, koji je često koristio tu metodu ) ili fotokopije (xerografije). Rayografija se radi tako da se u tamnoj komori (zamračenoj sobi) direktno na fotoosjetljivi sloj kao motiv stave neki predmeti, a zatim osvijetle pa sliku tvore sjene motiva kao i odrazi svjetla s motiva.
Većina fotografskih aparata ima mogućnost podešavanja sljedećih vrijednosti:
* fokus (kojim se izoštrava projekcija motiva što je na nekoj udaljenosti od objektiva),
* blenda (otvorenost objektiva, što je veći otvor blende na fotoosjetljivi sloj pada više svjetla)
* ekspozicija (trajanje propuštanja svjetla kroz objektiv, što je dulja ekspozicija na film pada više svjetla).
Osim toga, fotograf može odabrati:
* objektive raznih žarišnnih duljina (ovisno o tome kakvo uvećanje motiva se želi dobiti na snimci) i
* filmove različite osjetljivosti (kojom je određena količina svjetla potrebnog da bi neki motiv bio snimljen dovoljno osvjetljeno).
Jeftini aparati nemaju mogućnost mijenjanja (nekih ili svih) navedenih vrijednosti, a oni obični automatski (tzv. "idiot-kamere") ugrađenim mikroprocesorom sami procjenjuju najbolju kombinaciju traženih vrijednosti za uspješnu snimku.
Motiv je dobro "fokusiran" ako se na snimci vidi jasno (tj. "oštro" sa što više detalja). Ako je motiv dalji ili bliži od podešene udaljenosti snimanja on postaje mutniji ("neoštar") i razgovjetno je vidljivo sve manje njegovih detalja. Radi se o dubinskoj oštrini snimke. Ako je "fokusiran" motiv u prednjem planu, tada će pozadina motiva motiva biti neoštra (i obrnuto, "fokusiranom" pozadinom dobit ćemo neoštru snimku motiva u prednjem planu). Ako se želi dobiti oštru snimku motiva u prednjem i stražnjem planu tada treba smanjiti otvor blende, no tada treba produžiti i trajanje ekspozicije proporcionalno smanjenju otvora blende. Ove vrijednosti su međusobno zavisne, a kod boljih fotoaparata automatski se usklađuju. Treba međutim napomenuti da će dinamički (pokretni) motivi produženjem trajanja ekspozicije biti snimljeni u pomaku ("razmazano").
skinuto sa Wikipedija
Re: Fotoaparati
Evo pala je odluka na Canon EOS 350 D, uspjeli smo ga naći jer se više ne proizvodi a nije puno lošiji od EOS 400 - 450....barem za naše potrebe ....
Stranica 1 / 1.
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.
|
|
ned lis 21, 2012 10:04 pm by Fenix
» Dečki, koja se vama ženska imena sviđaju?
ned vel 12, 2012 12:13 pm by Portalinjo
» Predstavite se...
ned vel 12, 2012 12:06 pm by Portalinjo
» Preporuka za kozmetički salon,
sri sij 19, 2011 6:35 pm by BelindaR
» Doček nove godine 2011 u Parizu
ned lis 03, 2010 11:34 am by Fenix
» PONUDA - web design ... apartmani, obrti, firme, restorant...i
sri oľu 10, 2010 2:24 pm by Fenix
» Više namjenska mast za liječenje psorijaze, dermatitisa, ekcema
sri sij 20, 2010 5:27 pm by Fenix
» Da li bi prije koristili flash stranice ili html ?
sri sij 20, 2010 5:18 pm by Fenix
» Svinjska gripa
ned stu 22, 2009 10:50 am by Fenix